Sezonski poslovi kao šansa

Bez autora
Jun 26 2014

Omladinske zadruge ovog leta imaju bogatu ponudu sezonskih poslova. Za poslove koji traju nekoliko dana dnevnice su od 1.000 dinara, što znači da se cena radnog sata nije značajnije promenila u poslednjih nekoliko godina. Ni ponuda sezonskih poslova nije bitno promenjena, a za njih su najviše zainteresovani studenti i srednjoškolci. Stariji ljudi, dodatne prihode ostvaruju radeći na njivi. Oni koji se odluče da leto provedu radno i posao potraže preko zadruge dnevno zavisno od posla i radnog vremena, mogu da zarade oko hiljadu i po dinara. Na isplatu zarađenih para čeka se međutim bar mesec dana, pa ako ste smislili da sada zaradite džeparac za letovanje, računajte da ćete "na more" u septembru, kaže iz svog iskustva student ekonomije Miloš Kostrešević.

Sezonski poslovi kao šansaOmladinske zadruge ovog leta imaju bogatu ponudu sezonskih poslova. Za poslove koji traju nekoliko dana dnevnice su od 1.000 dinara, što znači da se cena radnog sata nije značajnije promenila u poslednjih nekoliko godina.

Ni ponuda sezonskih poslova nije bitno promenjena, a za njih su najviše zainteresovani studenti i srednjoškolci. Stariji ljudi, dodatne prihode ostvaruju radeći na njivi.

Oni koji se odluče da leto provedu radno i posao potraže preko zadruge dnevno zavisno od posla i radnog vremena, mogu da zarade oko hiljadu i po dinara. Na isplatu zarađenih para čeka se međutim bar mesec dana, pa ako ste smislili da sada zaradite džeparac za letovanje, računajte da ćete "na more" u septembru, kaže iz svog iskustva student ekonomije Miloš Kostrešević.

"Nije mala zarada, ali uglavnom se ne radi ceo mesec, nego samo nedelju dana, i to po 8 do 10 sati dnevno", kaže  Kostrešević.

Studenti i srednjoškolci veoma su zainteresovani za rad preko leta, budući da su na raspustu, odnosno da se završava rok i više se njih javi zadruzi nego što poslova može da se obezbedi, kaže Predrag Rosić iz Studentske zadruge "Sajam".

On navodi da je ponuda poslova za studente i učenike srednjih škola bolja, jer su "povoljniji" za poslodavce, dok za nezaposlene, zbog većih troškova, ima manje posla.

"Učenici, studenti, nezaposlena lica obavljaju poslove u poljoprivredi, zatim fizičke poslove - preseljenja, pakovanja, lepljenja nalepnica, takođe imamo i promoterske poslove - podele flajera, anketiranja... Znači poslovi su uglavnom slični svake godine u ovom periodu, a najzastupljeniji su svakako poslovi u poljoprivredi," ističe Rosić.

Ući u polje u zoru, biti na suncu deset, dvanaest sati, nije nimalo lako ni za prekaljene radnike, a kamoli za studente. Gradskoj deci, tako, ostaju samo "gradski poslovi" – smatra Marijana Pejak iz Silbaša koja se bavi proizvodnjom ratarskih i povrtarskih kultura.

"Moj problem je uglavnom nalaženje radnika u povrtarskoj proizvodnji, zato što to zahteva radnike koji poznaju posao i radnike koji žele da rade i koji imaju dovoljno vremena i motivacije za to. To uopšte nije lako pre svega zato što ovde na selu ima nas dosta proizvođača koji jedni drugima pravimo konkurenciju jer jednu vrstu posla svi obavljamo u isto vreme", žali se Marijana Pejak.

Za sezonske poslove najviše su zainteresovani ljudi bez kvalifikacija i podjednako i mladi i stari. Na taj način zarađuje veliki broj ljudi u Srbiji. Trenutno više 770 hiljada njih nezaposleno.

Koliko se zaradi u sezoni teško je reći, baš kao što je teško reći i koliko ljudi se zaposli preko leta, jer Nacionalna služba za zapošljavanje nema statističke podatke o ponudi "sezonskih poslova" i broju angažovanih, jer kao takvi oni ne postoje, niti ih Zakon o radu definiše kao poseban oblik radnog angažovanja.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik